Izvejšće 2.

Dana 04.10.2008. Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Raba donijela je odluku o osnivanju Odbora za izgradnju Spomen muzeja logora Kampor na otoku Rabu.
Postavlja se logično pitanje zašto danas, šezdesetak godina kasnije, i čemu to?
Zahvaljujući podršci i bivšeg i sadašnjeg predsjednika UABA Rab, Josipa Španjola i prof. Ive Barića, pružena mi je i prilika i dužnost da vodim realizaciju te časne ideje.

Važno je prvo istaći da Spomen muzej logora Kampor na Rabu ne bi smio prenositi poruku mržnje i netrpeljivosti prema talijanskom narodu, jer zločine ne čine narodi već pojedinici ili grupacije ljudi udružene s tom namjerom u određeni pokret, udrugu ili stranku, u ovom slučaju to je Mussolinijev fašistički pokret. Ne zaboravimo da i mi Hrvati imamo svoju sličnu sramotu i ljagu koju je počinio kvislinški-ustaški režim, napr. u Jasenovcu. Navesti ću nekoliko činjenica  zašto je potreban Spomen muzej logora Kampor na Rabu kao mjesto sjećanja koje će pohoditi mnogi ljudi vezani uz nevine žrtve logora kao i većina od 300.000 turista koji u toku jedne kalendarske godine posjete otok Rab:

1. Spomen groblje logora Kampor i obelisci na mjestu bivšeg logora za sada su jedina obilježja tragedije koja se ovdje dogodila. Iz pijeteta prema žrtvama i povijesti vlastitog naroda potrebno je mjesto sjećanja  podići na viši civilizacijski nivo i dostojno ga i obilježiti i održavati.
2. Među posjetiocima muzeja biti će sadašnji i budući birači na biralištima diljem Europe. Iz muzeja, oni će ponijeti utiske koji bi trebali edukativno djelovati na njihovu savjest upućujući ih da ne glasuju za stranke i osobe koje bi mogle dovesti do ponavljanja ovakvih zala iz povijesti
3. Nakon oslobađanja logora 13.09.1943., jedan od pet bataljuna Rapske brigade činili su samo Židovi oslobođeni na Rabu. Iznimno je važna činjenica da je u rujnu 1943. na Rabu, u Rapskoj brigadi, u svjetsku antifašističku koaliciju učlanjen prvi i jedini židovski bataljun u II svj. ratu. Dakle gotovo dvije godine prije završetka rata i oslobađanja nacističkih logora smrti u Europi. Na osnovi ove činjenice grad Rab bi se trebao putem ministarstva vanjskih poslova RH pobratimiti s nekim gradom u prijateljskom nam Izraelu i sklopiti povelju prijateljstva sličnu onoj koju grad Rab ima s San Marinom. Ta činjenica treba biti obilježena u sklopu Mjesta sjećanja-spomen muzeja. Židovska zajednica u RH imenovala je svog predsjednika dr. Ognjena Krausa u realizaciju ovog projekta.
4. Nakon II svj. rata, nedjela koje je počinio Mussolijev fašistički režim nisu procesuirana kao što je to bio slučaj s nacističkim u Nurnbergu. Ovaj dio povijesti u talijanskim školama se prešućuje a sve češći su javni «ispadi» kojima se omalovažavaju i relativiziraju, pa čak i dovode pod znak pitanja, činjenice fašitičkih zločina u II svj. ratu, a nasuprot tome ističu i veličaju pojedinačne osvete Titovih partizana i fojbe kao etničko čišćenje na istočnoj strani Jadrana.

Takav neadekvatan odnos prema prema bliskoj talijanskoj prošlosti jasno je oslikao u svojoj knjizi «I CAMPI DEL DUCE» (u prijevodu «Mussolinijevi logori») poznati talijanski povjesničar Carlo Spartaco Capogreco. Za usporedbu sličan je primjer ocrnjivavanja Domovinskog rata zbog zločina koje su počinili pojedinci na hrvatskoj strani.

5. Postoji tzv. opasnost poklapanja matrica. Po prvoj matrici talijanska krajnja desnica, koja već i sudjeluje u obnašanju vlasti u Italiji, traži poništenje Pazinskih odluka kojima su Istra, Zadar i otoci vraćeni matici domovini Hrvatskoj. Po drugoj matrici hrvatska desnica na čelu s HDZ-om uporno negira antifašizam zbog pogrešne percepcije antifašizam=komunizam. Antifašizmom se kite samo kao ukrasom i to uglavnom u predstavljanju zemlje prema inozemstvu, a stvarno u zemlji mu nabijaju kajlu za kajlom (napr. sudionci NOB-a nemaju ista prava kao sudionici Domovinskog rata i sl.). Razuman čovjek može predvidjeti da se te dvije matrice u budućnosti u određenim političkim i međunarodnim okolnostima mogu poklopiti što bi dovelo do poništenja Pazinskih odluka.
6. Postoji otpor izgradnji mjesta sjećanja i na samom Rabu. Često sam dobivao odgovor:»Ne, to nije dobro, gosti će nas zaobilaziti, a posebno iz Italije.» Naprotiv uvjeren sam da će se turistička ponuda povećati kao i broj turističkih noćenja a turistička sezona proširiti. Zbog državnih praznika u Sloveniji u tjednu pred 1.majem, blagdana Svetog Marka koji se praznično obilježava u sjevernoj Italiji pred 1.majem i sam 1.maj idealni su za proglašenje međunarodnog tjedna Slovensko-Talijansko-Židovsko-Hrvatskih susreta na otoku Rabu u tjednu koji prethodi 1.maju. Ili, zašto ne bi taj tjedan na Rabu  bio Tjedan antifašizma. Rabljani imaju potpuno povijesno i etičko pravo na takve susrete!!! Evo zašto: Pri oslobođenju logora u Kamporu na Rabu nije bilo ni osvete, ni egzekucija, ni fojbi. Istog dana pri oslobođenju zatvorenika iz logora netko je donio u logor harmoniku a zatvorenik Ivan Srdoč iz mjesta Srdoči pokraj Rijeka zasvirao je od radosti na harmoniku. Tog dana u logoru u Kamporu pjevale su se slovenske, talijanske, židovske i hrvatske pjesme. Mislim da je ovo bio presedan u povijesti čovječanstva. U prilog povećanju i kvalitete i kvantitete turističkog prometa govore iskustava mjesta u kojima su bili njemački nacistički logori pretvoreni kasnije u muzeje i turističke meke, a mi Rabljani toliko vapimo za povećanjem turističkog prometa i proširenjem turistučke sezone. Tvrdim da će realizacija ovog projekta privući više gostiju na otok Rab iz svih zemalja a pogotovo iz Izraela (cruiseri), Slovenije i Italije.
7. Čin otvaranja uređenog Mjesta sjećanja-spomen muzeja logora Kampor na Rabu idealna je prigoda za povijesni susret predsjednika Slovenije, Italije, Izraela i Hrvatske. Taj dio treba prepustiti kreatorima vanjske politike RH.

Odbor je dobio i pismenu podršku ministarstva kulture s naputkom realizacije projekta potpisanu od strane mr.sc. Branke Šulc.
Prema gradu Rabu predstavljena je ideja i zatražena je podrška. Zahvaljujem gradonačelniku Zdenku Antešiću na potpunoj i bezrezervnoj podršci koju je pružio projektu.
Ideja je da se za muzej obnovi i iskoristi jedna od neuređenih zgrada bivšeg logora koja se danas nalazi unutar Psihijatrijske bolnice Rab, na način da se ona premještanjem ograde izdvoji iz kruga bolnice, jer se ionako nalazi u kutu bolničkog kruga i ne koristi se. Druga ideja je da se u izmjenama prostornog plana grada Raba rezervira dio prostora bivšeg muškog logora gdje se otprilike nalazio Trg gladi, te da se taj prostor otkupi. Obnovom zgrada na tom prostoru dobila bi se replika logora u manjem obliku unutar koje bi se nalazile makete cijelog logora po fazama izgradnje, sačuvani predmeti i fotografije te svjedočanstva preživjelih logoraša i sl. Moguća je i kombinacija obiju ideja. Muzej bi sadržavao i dodatne sadržaje u kao što su multimedijalne radionice u koje bi se uključivali ne samo turisti-posjetioci nego i domicilno stanovništvo otoka. Prosotor bi bio multidisciplinaran, što zanači da bi se mogao korisiti i za potrebe studija arheologije i povijesti, a također i za mjesni odbor Kampor. Najvažnije je za istaći da je za realizaciju te ideje moguće, i vrlo realno, koristiti pretpristupne fondove EU za regionalnu suradnju HR-SLO-I, do 2 milijuna eura. Muzej bi na mikrolokaciji mjesta Kampor ponudio, pored muzeja, posjet i Franjevačkom samostanu Sv. Bernardina, Spomen groblju Kampor, zaštićenom dijelu prirode-šumi Dundo i vinariji i vinogradima Staničić u Kamporu, a što je sve zajedno uvjet za dobivanje sredstava iz pretpristupnih fondova EU. Odbor je pronašao i odgovarajuću osobu za realizaciju projekta prema EU u osobi Karmen Španjol-Bićanić koja je već realizirala uspješno dva projekta u Skradinu kraj Šibenika i radi na trećem.
Naša namjera je da se o logoru, a u svrhu spomen muzeja, snimi i dokumentarni film za što je uspostavljen kontakt s gospodinom Rasim Delić. Sličan film postoji o logoru Gonars (kraj Trsta) u Italiji.
Odbor je već počeo prikupljati određenu dokumentaciju i materijale vezane za budući spomen muzej logora Kampor .(dvd-dokumentarni film-Ken Kirby-otkupiti autorska prava; internet stranice www.muzej-kampor.croatia-rab.com)
Od 01.10.2009. u gradskoj upravi grada Raba s radom započinje gradski ured za provedbu projekata na čijem će se čelu najvjerojatnije nalaziti gospođa Karmen Španjol-Bićanić čime će se izrada i kasnije provedba ovog iznimno značajnog projekta ubaciti u šestu brzinu.

U Rabu, 12.09.2009.
predsjednik odbora za izgradnju Spomen muzeja logora Kampor na Rabu,
Josip Andrić, magistar inženjer elektrotehnike